Bezbednost i zdravlje na radu
Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu.
Uprava za bezbednost i zdravlje na radu koju obrazuje Ministarstvo.
Pravo na bezbednost i zdravlje na radu imaju:
1) zaposleni;
2) učenici i studenti kada se nalaze na obaveznom proizvodnom radu, profesionalnoj praksi ili praktičnoj nastavi (radionice, ekonomije, kabineti, laboratorije i dr.);
3) lica koja se nalaze na stručnom osposobljavanju, prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji;
4) lica na profesionalnoj rehabilitaciji;
5) lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora dok rade u privrednoj jedinici zavoda za izvršenje kazne zatvora (radionice, gradilišta i sl.) i na drugom mestu rada;
6) lica na dobrovoljnim i javnim radovima organizovanim u opštem interesu, radnim akcijama i takmičenjima u vezi sa radom;
7) lica koja se zateknu u radnoj okolini radi obavljanja određenih poslova, ako je o njihovom prisustvu upoznat poslodavac.
Bezbednost i zdravlje na radu licima iz stava 1. tač. 1), 2) , 4) i 7) ovog člana obezbeđuje poslodavac, licima iz tačke 3) ovog člana obrazovna organizacija, licima iz tačke 5) ovog člana zavodi za izvršenje kazne zatvora, a licima iz tačke 6) ovog člana – organizator radova i takmičenja.
Poslodavac je dužan da obezbedi zaposlenom rad na radnom mestu i u radnoj okolini u kojima su sprovedene mere bezbednosti i zdravlja na radu.
Poslodavac je dužan da donese akt o proceni rizika u pisanoj formi za sva radna mesta u radnoj okolini i da utvrdi način i mere za njihovo otklanjanje.
Akt o proceni rizika su dužni da imaju svi poslodavci bez obzira na broj zaposlenih, delatnost, vlasništvo, način registrovanja (preduzetnik, doo, ad, predstavništvo, zdravstvena ustanova, predškolska ustanova, škole, javne ustanove, preduzeće i dr.).
Akt o proceni rizika služi poslodavcu da upravlja rizicima na radnim mestima i u radnoj okolini, primenom propisanih mera i zakonskih normi kako bi sprečio povrede na radu i oštećenje zdravlja zaposlenih i drugih lica koja se nalaze u radnom prostoru poslodavca.
Ne, akt o proceni rizika je trajni document koji podleže izmenama i dopunama u koliko se za tim javi potreba zbog promene radne sredine (preseljenja, otvaranja novih lokacija i sl.), radnih mesta (promene u nazivima, sistematizaciji, opisima poslova i dr.), opreme za rad, tehnološkog procesa, unapređenja sistema bezbednosti i zdravlja na radu, i dr. Akt o proceni rizika podleže izmenama i dopunama i prilikom stupanja na snagu novih propisa koji to nalažu, prilikom svake smrtne i teške povrede na radu, kao i na osnovu naloga inspektora.
Lice za bezbednost i zdravlje na radu je lice koje imenuje poslodavac za obavljanje zakonom predviđenih poslova definisanih članom 40 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu (“Sl. glasnik RS” br. 101/05, 91/2015).
Svi poslodavci su dužni da imenuju lice za bezbednost i zdravlje na radu.
Obaveza svakog poslodavca je da imenuje lice za bezbednost i zdravlje na radu.
Poslodavac se ne oslobađa odgovornosti prenošenjem svojih ovlašćenja na drugo lice.
Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu je jasno definisao u kojim oblastima poslodavac koji zapošljava do 20 zaposlenih može sam da obavlja poslove lica za bezbednost i zdravlje na radu.
S obzirom na važnost sistema bezbednosti i zdravlja na radu mi vam preporučujemo da za ove poslove angažujete našu firmu. Agencija ID PREVING 022 je tim mladih, stručnih i perspetivnih ljudi koji ove usluge pružaju firmama različitih delatnosti i uspešno sa sarađujem sa domaćim i inostranim poslodavcima.
Za izradu akta o proceni rizika u našoj firmi obučeni su i stručno osposobljeni inženjeri različitih tehničnih delatnosti koji na kvalitetan način sistemski pristupaju postupku procene rizika.
Poslodavac u određenim oblastima ukoliko ima do 20 zaposlenih može sam da izradi akt ali s obzirom na važnost ovog dokumenta mi vam preporučujemo da se obratite Agenciji ID PREVING 022 koja će brzo i profesionalno odgovoriti na svaki vaš zahtev.
Osposobljavanje za bezbedan i zdrav rad organizuje poslodavac preko lica za bezbednost i zdravlje na radu i drugih zaposlenih, a u skladu sa Programom osposobljavanja zaposlenih za bezbedan i zdrav rad.
Za ove poslove svaki poslodovac može angažovati našu firmu koja je licencirana za navedene poslove.
Program osposobljavanja zaposlenih za bezbedan i zdrav rad je dokument na osnovu kojeg se vrši osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad. Svi poslodavci moraju da imaju ovaj Program.
Osposobljavanje za bezbedan i zdrav rad zaposlenog se vrši kod zasnivanja radnog odnosa teorijski i praktično na radnom mestu, prilikom premeštaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kod promene procesa rada i dr.
Periodične provere osposobljenosti za bezbedan i zdrav rad zaposlenog koji radi na radnom mestu sa povećanim rizikom vrše se najkasnije u roku od jedne godine od dana prethodne provere, a na ostalim radnim mestima najkasnije u roku od četiri godine od dana prethodne provere.
Obrazac br. 6 je jedan od 14 propisanih obrazaca (evidencija) u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. To je propisani obrazac o izvršenom osposobljavanju zaposlenog za bezbedan i zdrav rad. Veoma je bitan, jer predstavlja dokaz o izvršenom osposobljavanju zaposlenog za bezbedan i zdrav rad gde su navedeni rizici iz akta o proceni rizika sa kojima je zaposleni upoznat, preventivnim merama, kao i isntrukcijama, uputstvima, dokumentima i sl. sa kojima jezaposleni upoznat.
Poslodavac uređuje prava, obaveze i dogovornosti u vezi sa bezbednošću i zdravljem na radu kolektivnim ugovorom, opštim aktom ili ugovorima o radu. Poslodavac koji ima do 10 zaposlenih ovu oblast može urediti ugovorima o radu, dok je za poslodavce koji imaju više od 10 zaposlenih obavza uređivanja ove oblasti kroz opšti akt – Pravilnikom o bezbednosti i zdravlju na radu.
Ispitivanjima uslova radne okoline se proverava se i utvrđuje da li su na radnom mestu u radnoj okolini primenjeni zahtevi koji su propisani za uslove radne okoline kao što su: mikroklimatski faktori (temperatura vazduha, relativna vlažnost vazduha, brzina strujana vazduha), osvetljenost na radnom mestu, fizičke štetnosti (buka, vibracije, štetna zračenja – osim jonizujućih zračenja), hemijske štetnosti (prašina, štetna isparenja, gasovi dimovi i koncentracije opasnih materija), biološke štetnosti (bakterije, virusi, gljivice).
Preventivnim i periodičnim pregledima i proverama opreme za rad proverava se i utvrđuje da li su na opremi za rad, za koju postoji obaveza ispitivanja, a koja se koristi u procesu rada, primenjene mere bezbednosti i zdravlja na radu utvrđene propisima u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, tehničkim propisima, standardima i uputstvima proizvođača.
Kad dva ili više poslodavaca u obavljanju poslova dele radni prostor, dužni su da sarađuju u primeni propisanih mera za bezbednost i zdravlje zaposlenih, uzimajući u obzir prirodu njihovog posla.
Ukoliko Vam je potrebna pomoć oko izrade Sporazuma, slobodno nas kontaktirajte kako bi Vam pomogli u izradi ovog bitnog dokumenta.
Povredom na radu smatra se povreda koja je prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim dejstvom, naglim promenama položaja tela, iznenadnim opterećenjem tela ili drugim promenama fiziološkog stanja organizma i povreda na radu koju lice pretrpi na redovnom putu od stana do mesta rada ili obrnuto, na putu preduzetom radi izvršavanja službenih poslova i na putu preduzetom radi stupanja na rad.
Poslodavac je dužan da usmeno i pimeno prijavi nadležnoj inspekciji rada i nadležnom organu za unutrašnje poslove svaku smrtnu, kolektivnu ili tešku povredu i povredu na radu zbog koje je zaposleni sprečen za rad duže od 3 radna dana uzastopno, kao i opasnu pojavu koja bi mogla da ugrozi bezbednost i zdravlje na radu zaposlenih, u roku od 24 časa od trenutka nastanka povrede ili opasne pojave.
Lekarski pregledi su obavezni za zaposlene koji su raspoređeni na radnim mestima sa povećanim rizikom, kao i za zaposlene koji obavljaju rad sa opremom za rad sa ekranom (rad na račnuaru i sl.) duže od 4 časa dnevno.
Lekarski pregledi su obavezni i za zaposlene čiji je posao prevoz i upvaljanje vozilom, a u skladu sa Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima.
Lekarski pregledi su obavezni i za one zaposlene koji su raspoređeni na onim radnim mestima za koja je Aktom o proceni rizika propisana ova obaveza.
Za pružanje prve pomoći moraju biti osposobljeni rukovodioci, kao i najmanje 2% od ukupnog broja izvršilaca u jednoj radnoj smeni ili lokacijski odvojenoj jedinici, za osnovno ili napredno osposobljavanje za pružanje prve pomoći u zavisnosti od procenjenih rizika. Poslodavac je dužan da obezbedi da za svaku radnu smenu i lokacijski odvojenu jedinicu bude prisutan najmanje jedan zaposleni koji ima završeno osnovno osposobljavanje za pružanje prve pomoći. Poslodavac je dužan da obezbedi da pri radu na radnom mestu sa povećanim rizikom bude prisutan najmanje jedan zaposleni sa završenim naprednim osposobljavanjem za pružanje prve pomoći. Poslodavac odlučuje o broju zaposlenih koji će završiti osposobljavanje i koji će biti zaduženi za pružanje prve pomoći, a na osnovu procene njihove sposobnosti za izvođenje postupaka pružanja prve pomoći, a naročito obuhvaćenih naprednim osposobljavanjem.
Sredstvo i oprema za ličnu zaštitu na radu su: odeća, obuća, pomoćne naprave i uređaji koji služe za sprečavanje povreda na radu, profesionalnih oboljenja, bolesti u vezi sa radom i drugih štetnih posledica po zdravlje zaposlenog. Ova sredstva i opremu je poslodavac dužan da izda na korišćenje zaposlenima na radnim mestima na kojima je Aktom o proceni rizika propisana njihova upotreba. Poslodavac je dužan da kroz opsposobljavanje za bezbedan i zdrav rad osposobi zaposlenog za bezbedno korišćenje i održavanje ovih sredstava i opreme.
Kazne za poslodavca sa statusom pravnog lica se kreću od 800.000 – 1.000.000 dinara, za preduzetnika od 400.000 – 600.000 dinara, i za odgovorno lice kod poslodavca od 40.000 – 50.000 dinara.
Zaštita od požara
Zakonom o zaštiti od požara (“Sl.glasnik RS”, br. 111/20009, 20/2015, 87/2018 i 87/2018 i dr.zakoni ).
Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova.
Požar je proces nekontrolisanog gorenja koji može ugroziti ljudske živote, životnu sredinu i naneti materijalnu štetu.
Kao najčešći uzrok požara mogu se smatrati neispravne električne instalacije, električni uređaji kao i pregrevanje električnih potrošača.
Čest uzrok požara mogu bit i neispravne gasne instalacije.
Redovna kontrola ispravnosti električne i gasne instalacije od strane ovlašćenih pravnih lica.
Merenje otpora uzemljenja elektroinstalacije potrebno je izvršiti najmanje jednom godišnje dok se pregled i ispitivanje gasne ložišne instalacije radi periodično na svakih 6 meseci.
U zavisnosti od kategorije kojoj pravnog lice pripada obaveze su sledeće:
Privredno društvo odnosno drugo pravno ili fizičko lice, koje je vlasnik odnosno korisnik objekta ili zemljišta sa visokim rizikom od izbijanja požara razvrstava se u prvu kategoriju ugroženosti od požara, obavezno je da organizuje sprovođenje preventivnih mera zaštite od požara, obezbedi tehnički opremljenu i obučenu vatrogasnu jedinicu sa potrebnim brojem vatrogasaca i obezbedi adekvatnu opremu i uređaje za gašenje požara. Ministar nadležan za unutrašnje poslove propisuje potrebnu tehničku opremljenost vatrogasne jedinice i broj vatrogasaca.
Privredno društvo odnosno drugo pravno ili fizičko lice, koje je vlasnik odnosno korisnik objekta ili zemljišta sa povećanim rizikom od izbijanja požara razvrstava se u drugu kategoriju ugroženosti od požara, obavezno je da organizuje sprovođenje preventivnih mera zaštite od požara i stalno dežurstvo sa potrebnim brojem lica stručno osposobljenih za sprovođenje mera zaštite od požara i obezbedi adekvatnu opremu i uređaje za gašenje požara. Ministar nadležan za unutrašnje poslove takođe propisuje potreban broj lica stručno osposobljenih za sprovođenje zaštite od požara.
Privredno društvo odnosno drugo pravno ili fizičko lice, koje je vlasnik odnosno korisnik objekta ili zemljišta sa izvesnim rizikom od izbijanja požara razvrstava se u treću kategoriju ugroženosti od požara, obavezno je da organizuje sprovođenje preventivnih mera zaštite od požara sa potrebnim brojem lica stručno osposobljenih za sprovođenje mera zaštite od požara i obezbedi adekvatnu opremu i uređaje za gašenje požara.
U cilju utvrđivanja odgovarajuće organizacije i prduzimanja mera potrebnih za uspešno sprovođenje mera zaštite od požara Ministarstvo unutrašnjih poslova vrši kategorizaciju, a na osnovu Uredbe o razvrstavanju objekata, delatnosti i zemljišta u kategorije ugroženosti od požara.
Na osnovu gore navedene uredbe svako pravno lice može samo za sebe prepoznati kategoriju kojoj pripada i u skladu s tim preduzeti mere propisane zakonom.
Privredno društvo odnosno drugo pravno ili fizičko lice, koje je vlasnik odnosno korisnik poslovnih, industrijskih i objekata javne namene i slobodnostojećih garaža, a koji nisu u obavezi da imaju Plan zaštite od požara, kao objekata u trećoj kategoriji ugroženosti od požara, i stambene zgrade donose Pravila zaštite od požara u skladu sa članom 28. Zakona o zaštiti od požara.
Plan evakuacije služi da se zaposleni ili zatečena lica u privrednom subjektu ili objektima druge namene upoznaju sa putevima bezbedne evakuacije, rasporedom i tipom protivpožarnih aparata, hidranata, ručnih javljača požara kao i položajem Glavnog razvodnog ormara (GRO) i razvodne table (RT).
Obaveza svakog pravnog lica je da obezbedi odgovarajući broj protivpožarnih aparata u skladu sa površinom prostora koji se štiti i požarnim opterećenjem.
Pregled i ispitivanje protivpožarnih aparata i hidrantske mreže za gašenje požara radi se svakih 6 meseci od strane ovlašćenih pravnih lica.
Osnovna obuka iz oblasti zaštite od požara vrši se prema Programu obuke na koji se pribavlja saglasnost i organizuje se za sve zaposlene odmah po stupanju na rad, a najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na rad.
Provera znanja zaposlenih vrši se jednom u tri godine.
Zaposleni su dužni da prisustvuju obuci i proveri znanja iz oblasti zaštite od požara i da se u radu pridržavaju propisanih uputstava, upozorenja, zabrana, mera zaštite od požara, kao i da u slučaju požara pristupe gašenju požara.
Glavni projekat zaštite od požara je sastavni deo tehničke dokumentacije za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju objekata sa svim pripadajućim instalacijama, opremom i uređajima.
Nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Ministarstvo preko inspektora. U toku inspekcijskog nadzora ovlašćeni inspektori koriste kontrolne liste. Kontrolne liste su dokumenti koji sadrže spisak prioritetnih pitanja provere i drugih radnji za koje je inspekcija ovlašćena. Po završetku inspekcijskog nadzora, kontrolna lista čini sastavni deo zapisnika.
OVO JE SAMO DEO NEKIH OD PITANJA KOJA SE ČESTO POJAVLJUJU, AKO IMATE DODATNA PITANJA I NEDOUMICE SLOBODNO NAS KONTAKTIRAJTE.